Skip to content
Neplodnost i poremećaji menstrualnih ciklusa nerijetko mogu biti uzrokovani bolestima štitne žlijezde. Bolesti štitnjače su 4-5 puta češće kod žena nego kod muškaraca. Sve te bolesti mogu uzrokovati poremećaje menstrualnih ciklusa i neplodnost. Poremećaji ciklusa i neplodnost nisu trajni, ali mogu dugo ostati neprepoznati i cijelo to vrijeme praviti smetnje. Zato je važno otkriti ih i liječiti.
“Endokrini sistem je regulacioni mehanizam u našem organizmu. Čine ga žlijezde sa unutrašnjim lučenjem, koje svoje produkte (hormone) luče direktno u krvotok i ti se hormoni krvlju raznose po čitavom organizmu. Endokrine žlijezde i njihovi hormoni pomažu u regulisanju mnogobrojnih metaboličkih funkcija u organizmu.”
Najveća endokrina žlijezda u ljudskom organizmu je upravo štitna žlijezda.
Šta je štitna zlijezda, kako funkcioniše, zašto ne radi kako treba i još neka pitanja postavili smo dr Sonji Bobić Zarač, specijalisti nuklearne medicine.
“Štitna žlijezda je najveća endokrina žlijezda u ljudskom organizmu, specifičnog izgleda u obliku leptira, koja se nalazi u donjem, prednjem dijelu vrata. Nalazi se pod uticajem hipofize i hipotalamusa (centara u mozgu), a preko hormona koji luči reguliše mnogobrojne organe i organske sisteme.
Hormoni štitne žlijezde, koje ona stvara i luči u krvotok, direktno utiču na rad skoro svake naše ćelije. U pitanju su hormoni tiroksin T4 , trijodtironin T3 i kalcitonin.
Hormoni štitne žlijezde su veoma značajni za:
– pravilan metabolizam – oni pospješuju stvaranje toplote, podstiču sintezu proteina, stimulišu razgradnju masti, utiču na nivo šećera, rad srca;
– doprinose seksualnoj funkciji kod oba pola i održavanju trudnoće;
– podstiču budnost, sposobnost učenja i pamćenja, utiču na emocije;
– ključni su i za razvoj nervnog sistema u fetalnom periodu, odnosno utiču na pravilan rast i razvoj fetusa i djece.”
Kao i većina organa i dijelova našeg tijela, i štitna žlijezda može da se razboli. Različiti su poremećaji rada štite šlijezde:
– usporen rad ili hipotireoza
– ubrzan rad ili hipertireoza
– upale štitne žlijezde – akutna upala, subakutna upala ili De Quervain tireoiditis i hronična upala ili Hashimoto tireoiditis
– gušavost sa i bez čvorova štitne žlijezde – struma i struma multinodosa
– benigni i maligni tumori štitne žlijezde
– rijetko ali prisutno, metastaze drugih karcinoma u štitnu žlijezdu
Šta uraditi, šta prekontrolisati kako bismo znali da nam je štitna zlijezda zdrava, odnosno pravovremeno reagovali ukoliko nešto nije u redu?
“Kompletan pregled štitne žlijezde započinje razgovorom sa ljekarom (uzimanje anamnestičkih podataka), zatim palpacija vrata, analiziranje laboratorijskih nalaza (hormona štitna žlijezde), ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde. U posebnim indikacijama radi se punkcija štitne žlijezde i druge dostupne dijagnostičke metode (scintigrafija štitne žlijezde).”
Biohemijski i hormonski poremećaji, poremećaji u prehrani, te emocionalna nestabilnost uzrokovani hipertireozom mogu uticati na menstrualni ciklus i uzrokovati amenoreju i anovulaciju (gubitak menstruacije i ovulacije, oligomenoreju (razmak između dvije menstruacije produžen), hipomenoreju (oskudno menstrualno krvarenje) i polimenoreju (razmak između dvije menstruacije skraćen).
Većina pacijentkinja reproduktivne dobi sa hipotireozom (usporenim raom štitne zlijezde) imaju neki od poremećaja menstrualnih ciklusa: amenoreju, oligomenoreju, polimenoreju, menoragiju (obilno i produženo menstrualno krvarenje) ili metroragiju (nepravilno i često krvarenje). Pri tom mogu i da izostaju ovulacije, bez kojih nije moguće zatrudnjivanje. Osim toga, smanjuje se i seksualna želja (libido).
“Kada govorimo o zdravlju žena, štitna žlijezda preuzima jednu od glavnih uloga. Poznat je direktan uticaj štitnjače na menstrualni ciklus, plodnost i razvoj trudnoće, pa tako dosta stručnjaka provjerava status štitnjače kod svake trudnice ili žene koja planira trudnoću, a pogotovo ukoliko žena ima nasljednu sklonost bolestima štitnjače. Veliki je naglasak na pravovremenom otkrivanju eventualnih problema, zato što se dobar dio njih može riješiti adekvatnim liječenjem, dok u suprotnom slučaju postoji ozbiljan rizik i za majku i za dijete.
Trudnoća predstavlja poseban izazov za tijelo žene, tako da dolazi do mnogih hormonalnih i tjelesnih promjena. Hormoni trudnoće (estrogen i hCG) mogu uticati na povećanje nivoa hormona koje luči štitnjača. A osim toga, trudnoća povećava potrebu za hormonima štitnjače za gotovo 40%. Ukoliko štitnjača nije u stanju ispuniti tu potrebu, može doći do različitih komplikacija uključujući i pobačaj. Neravnoteža u proizvodnji hormona štitnjače utiče i na samu plodnost te može spriječiti ovulaciju i onemogućiti začeće. Ukoliko do trudnoće ipak dođe, simptomi koji ukazuju na probleme sa štitnjačom (poput umora, znojenja, promjena raspoloženja, nervoze i slično) se lako mogu pogrešno protumačiti kao simptomi trudnoće i bez adekvatne terapije dovesti do komplikacija.”
Pravilno lučenje hormona štitnjače pomaže ne samo začeću nego i održavanju trudnoće, te utiče na uredan razvoj mozga i nervnog sistema djeteta. U prvom trimestru, dijete prima hormone štitnjače preko posteljice, zbog čega je veoma važan hormonski status majke. Nakon toga, djetetova štitnjača sazrijeva i sama počinje proizvoditi hormone, ali ipak dijete i dalje ostaje ovisno o majčinom unosu joda, koji je nužan za sintezu hormona štitnjače.
“Kako bi se zadovoljili zahtjevi majke i djeteta za vrijeme trudnoće, raste potreba za hormonima štitnjače.
Koncentracija TSH tokom prvog trimesta može biti blago povišena i stimulisati rad štitnjače, ali se ubrzo vraća na normalne vrijednosti ukoliko se radi o fiziološkoj trudnoći. Takođe, treba imati na umu da dolazi do prolaznog pada koncentracije TSH između 8.-14. nedelje gestacije koji je u korelaciji sa koncentracijom hCG i pritom je normalni raspon TSH kod zdravih trudnica niži od očekivanog u zdravih žena pa to treba uzeti u obzir pri tumačenju rezultata laboratorijskog testiranja.
Dakle, promjene hormona štitnjače su normalna pojava za vrijeme trudnoće, ali važna je redovna kontrola rada štitnjače, kako bi se na vrijeme dijagnostikovala patološka stanja ukoliko se ona razviju. Za vrijeme trudnoće može doći i do diskretnog porasta veličine štitnjače.
Kod žena koje iz nekog razloga nemaju štitnu žlijezdu, jako je važno prekontrolisati hormonski status neposredno prije planiranja trudnoće ili odmah po ostvarivanju trudnoće. Neophodno je pravilno i redovno uzimanje preporučene terapije i redovne kontrole kod doktora. Pacijentkinje sa karcinomom štitne žlijezde, koje su primale radiojodnu terapiju kao vid terapije nakon operacije štitne žlijezde, potrebno je da sačekaju da prođe jedan vremenski period prije ostvarivanja trudnoće (savjetuje se čekanje 6 mjeseci nakon primanja radiojoda).”
Jako je važno shvatiti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje i prihvatiti da imate uticaj. Svaki napredak zahtjeva određene promjene, u ovom slučaju promjene životnog stila. Brinite o sebi, stavite se na prvo mjesto. Na dnevnoj bazi izdvojite za sebe određeno vrijeme i to vrijeme neka bude samo vaše.
“Štitna žlijezda nas štiti da ne sagorimo u stresu i obavezama. Upozarava nas da usporimo i da se opustimo, pomaže nam da naš organizam ostane u ravnoteži i balansu. Slušajte sebe i svoje tijelo. Reagujte na svaki znak i signal koji vam šalje. Volite sebe! Tako će vaše tijelo voljeti i štititi vas.
Uvrstite u svoju rutinu neku fizičku aktivnost (fitness, trening u teretani, trčanje, pilates ili nešto potpuno drugačije). To može biti i brza šetnja ili plivanje. Bilo kakva aktivnost koja može pozitivno uticati na vaše zdravlje pozitivno će uticati i na štitnjaču. Preporučuje se aktivnost ujutro ili prijepodne, ali aktivnost bilo kada u danu bolja je od nikakve aktivnosti.”
Okružite se pravim ljudima. Provodite vrijeme sa ljudima koji vas motivišu, koji vam donose pozitivnu energiju i opuštaju vas, a ne donose dodatan stres.
Tijelo pamti sve. Zato pazite šta mu dajete: koliko sna, kakvu hranu, koliko vode, kakve emocije.
I ne zaboravite na prevenciju. Kontrolišite štitnjaču vađenjem hormona koje će zatim pregledati doktor koji se tim bavi. Radite i ultrazvuk štitnjače. Važno je redovno ići na kontrolu, jer je rana dijagnoza ključna za balans i oporavak. Kao i sa svim rugim boljkama, Ako štitnjača dugo vremena ne radi pravilno, biće teže liječiti je.