Da bi se konstatovala dijagnoza neplodnosti kod muškarca neophodan je spermogram. Obično se terapija za neplodnost ne započinje bez uvida u bar 2 spermograma. Procedura za uzimanje uzorka sperme je vrlo jednostavna: poslije apstinencije od 3 do 4 dana, masturbacijom se dobija sperma koja se prikuplja u čistu staklenu posudu širokog grla. Najbolje je uzorak obezbjediti u samoj laboratoriji ili klinici, jer se transportom mogu izmijeniti neke od njegovih karakteristika neophodnih za pravilno tumačenje.
Analiza spermograma predstavlja određivanje deskriptivnih parametara ejakulata kojim se dobijaju informacije o produkciji sperme, prohodnosti muških genitalnih puteva, funkciji pomoćnih žlijezda (prostata i sjemene kesice) i ejakulativnoj funkciji. Nemoguće je, na osnovu rezultata spermograma, predvidjeti da li će neka osoba postati biološki otac ili ne, ali je moguće uraditi određenu kategorizaciju i svrstati muškarca u grupe sa različitom vjerovatnoćom ostvarivanja trudnoće partnerke u određenom vremenskom intervalu. Prilikom analize određuje se volumen sperme, viskoznost i likvefakcija, odnosno mikroskopskom analizom se izračunava broj spermatozoida u mililitru, njihova pokretljivost i morfologija kao i prisustvo mladih formi ili leukocita.
Karakteristike normalnog spermograma su prikazane u tabeli ispod.
Parametar |
Vrednost |
Volumen |
>=2 mL |
pH |
>=7.2 |
Broj spermatozoida |
>=20 X 106 u mL |
Pokretljivost |
>=50 % (gradus A and B) ili 25 % ili više progresivno pokretni |
Morfologija |
>50 % normalnih* |
Leukociti |
<1 X 106 u mL |
Kvalitet sperme zavisi od mnogih faktora, kao što su hormonski status, produkcija spermatozoida u testisima, funkcija pomoćnih žlijezda, nedavne (posebno febrilne) bolesti. Na kvalitet sperme utiču i dužina apstinencije, korištenje uskog donjeg veša, dugotrajno, svakodnevno sjedenje, česta upotreba saune i vrućih kupki, pušenje, konzumiranje alkohola i opojnih droga, neki lijekovi i hemikalije, ekstremni sportovi i sl. Ovi faktori (uglavnom nekontrolisani) objašnjavaju varijacije u sastavu sperme, a varijabilnost rezultata veoma utiče na tumačenje analize spermograma.
Uredan nalaz spermograma je onaj kod kojeg je broj spermatozoida veći od 20 miliona/ml, progresivna pokretljivost veća od 50% i broj normalnih oblika veći od 50%.
Neki od mogućih poremećaja u spermogramu su:
-
azoospermija – stanje bez spermatozoida u uzorku
-
oligospermija – smanjen broj spermatozoida
-
asthenospermija – smanjena pokretljivost spermatozoida
-
teratospermija – poremećaj morfologije spermatozoida
Kako prikupiti uzorak za analizu?
Svjetska zdravstvena organizacija je 2010. godine izdala peto izdanje laboratorijskog priručnika za izradu spermograma (WHO laboratory manual for the examination and processing of human semen), koji pored protokola sa striktnim pravilima kojih se treba pridržavati u analizi spermograma, sadrži i preporuke za pravilnu pripremu pacijenata za analizu. Primjenom ovih smjernica obezbjeđuje se standardizacija cjelokupnog postupka i dobijanje uporedivih rezultata.
Postupak za sakupljanje uzorka sperme obuhvata sledeće preporuke:
-
potrebno je apstinirati 3-5 dana; apstinencija kraća od 2 dana nepovoljno utiče na broj spermatozoida, dok apstinencija duža od 7 dana nepovoljno utiče na njihovu pokretljivost
-
tokom perioda apstinencije treba smanjiti, a ako je moguće potpuno isključiti, pušenje i uzimanje alkohola
-
pacijent treba prethodno da urinira
-
neposredno prije davanja uzorka, uro-genitalnu oblast treba dobro oprati vodom i osušiti
-
uzorak treba sakupiti u sterilnu posudu sa što širim otvorom; najbolje je koristiti sterilnu bočicu za urin
-
voditi računa da se sakupi cjelokupna količina uzorka; nepotpuno sakupljen uzorak utiče nepovoljno na rezultate analize, odnosno dobijaju se niže vrijednosti zapremine ejakulata i broja spermatozoida
-
uzorak je najbolje dati neposredno u laboratoriji, gdje postoje uslovi za adekvatno čuvanje uzorka na 37°C, a ukoliko to nije moguće, uzorak treba donijeti u laboratoriju u roku od 15-20 minuta, a najkasnije 30 minuta od uzorkovanja, jer kašnjenje u donošenju uzorka u laboratoriju onemogućava dobijanje adekvatnog vremena likvefakcije (vrijeme koje je potrebno da se plazma u sjemenu ponovno pretvori u tekućinu pod uticajem enzima; za taj proces obično je potrebno 20-30 minuta, a nepotpuna i zakašnjela likvefakcija može upućivati na neki oblik infekcije)
-
od momenta sakupljanja do donošenja u laboratoriju, uzorak je potrebno čuvati na temperaturi tijela, tako što se bočica sa uzorkom drži direktno uz kožu, najbolje ispod pazuha ili do stomaka; neadekvatno transportovan uzorak nepovoljno utiče na pokretljivost i vitalnost spermatozoida
-
važno je zabilježiti tačno vrijeme uzorkovanja, jer odustvo informacije o tačnom vremenu uzorkovanja onemogućava određivanje vremena likvefakcije
-
ne sakupljati uzorak tokom seksualnog odnosa metodom prekida odnosa prije vrhunca, jer na taj način može doći do gubitka značajne količine uzorka i kontaminacije tjelesnim tečnostima partnerke, niti korištenjem prezervativa, jer oni sadrže spermicide koji nepovoljno utiču na pokretljivost i vitalnost spermatozoida
-
analizu spermograma ne treba raditi u toku i najmanje 7 dana nakon akutnih infektivnih bolesti, naročito ako su praćene povišenom tjelesnom temperaturom (febrilna stanja) jer nepovoljno utiču na broj i kvalitet spermatozoida.
Prilikom davanja uzorka na analizu, značajno je napomenuti da li pacijent koristi leijkove i/ili suplemente, naročito u slučaju kada se analiza spermograma vrši radi praćenja efikasnosti primjenjene terapije.
Nemoguće je okarakterisati kvalitet sperme na osnovu samo jednog uzorka, tako da se preporučuje ispitivanje dva ili tri uzorka u periodu od 3-6 meseci.
Adekvatnom pripremom pacijenata i primjenom preporučenih postupaka za analizu spermograma dobijaju se validni rezultati i klinički korisne informacije za procjenu prognoze plodnosti, postavljanje dijagnoze neplodnosti, izbor odgovarajućih terapijskih opcija kao i praćenje efekata terapije.
Nalaz spermograma koji nije u skladu s normalnim vrijednostima zahtijeva daljnje pretrage Jedan od prvih koraka svakako je kultivacija ejakulata na aerobne i anaerobne bakterije kako bi se isključila mogućnost infekcije. Pregledom kod urologa može se utvrditi postojanje nekog od poremećaja koji bi mogao dovesti do odstupanja od referentnih vrijednosti, a zavisno od indikacije mogu se provesti i neke specifične pretrage.
Uvijek treba imati na umu da spermogram nije idealan test i da i muškarci s lošim nalazom mogu ostvariti željeno očinstvo, dok, s druge strane, u rijetkim slučajevima kad su svi nalazi uredni do trudnoće jednostavno ne dolazi. Stoga, ključ uspjeha leži u međusobnoj saradnji ljekara i pacijenta.
Napretkom medicine i razvojem brojnih tehnika vantjelesne oplodnje danas je moguća oplodnja jajne ćelije i sa minimalnim brojem spermatozoida, a jedna od njih je metode intracitoplazmatske injekcije spermatozoida (ICSI) gdje je dovoljan jedan jedini spermatozoid.